U našoj studiji istraživali smo kako društvena kohezija utječe na ekonomski razvoj i privlačenje investicija u Bosni i Hercegovini, te obrazlažemo na koji se način taj utjecaj manifestira. Za potrebe istraživanja određeni su i analizirani kvantitativni indikatori ekonomskog uspjeha i društvene kohezije. U okviru kvalitativnih metoda provedeni su polu-strukturirani intervjui sa ključnim dionicima, odnosno predstavnicima različitih organizacija i institucija. 

Izabrane su četiri opštine u Bosni i Hercegovini i prikazane kao studije slučaja, a to su Opština Zavidovići, Opština Bosanska Krupa, Opština Prijedor i Opština Tešanj. Kvalitativni nalazi su pokazali da je (1) društvena kohezija bitan preduvjet za ekonomski razvoj, te se radom na njenom povećanju mogu ostvariti bolji uslovi i samim tim povećati šanse za nove investicije. 

Zatim da (2) niska društvena kohezija omogućava da visoka politika utječe na usporavanje ekonomskog razvoja u BiH, kao i to da (3) etnički sastav neke zajednice ne predstavlja prepreku stranim investitorima, niti prepreku za suradnju opština drugačijeg etničkog sastava. Kvantitativni nalazi pokazuju da (4) je većina varijacija u ekonomskim uspjesima u korelaciji sa strukturalnim faktorima na koje opštine ne mogu utjecati (trenutna razvijenost opština, njihova veličina, status glavnog grada, entitet u kojem se nalaze), te da su (5) u razumijevanju ekonomskih rezultata važni i određeni elementi društvene kohezije. 

Posebno je značajna etnička struktura opštine (etnička frakcionalizacija i polarizacija stanovništva), te koliko je efektivan rad institucija u toj jedinici lokalne samouprave. Na osnovu ovih nalaza formuliran je model razvoja jedinica lokalne samouprave, odnosno „filozofija otvorenosti“ koju opštine trebaju slijediti kako bi osigurale ekonomski razvoj. Ono što razlikuje opštine je do koje mjere i koliko autentično slijede ovu filozofiju otvorenosti.