Istraživanje je provedeno u toku školske 2015/2016. godine. Analizirano je 68 udžbenika (ukupno 2668 lekcija) nacionalne grupe predmeta od petog do devetog razreda koji se koriste za realizaciju nastave za sva tri nastavna plana i programa na području cijele BiH. Analizu sadržaja udžbenika su proveli timovi stručnjaka i stručnjakinja za pojedinačne predmete – maternji jezik i književnost, historija, geografija i vjeronauk (islamski, katolički, pravoslavni). Rezultati Istraživanja su pokazali da se u novim udžbenicima koji su u posljednjih deset godina proizvedeni nije materijalizovala nikakva suštinska promjena u konceptu i pristupu obrazovanju. U njima se ne afirmišu vrijednosti demokratskog društva, aktivno građanstvo i socijalna uključenost, niti se u dovoljnoj mjeri potiče razvoj kritičkog mišljenja, kreativnost i aktivno učenje. Istovremeno, sadržaji udžbenika impliciraju određeni vrijednosni sistem koji se oslanja na sociocentrički način mišljenja i koji je baziran na tradiciji i konformizmu, pri čemu se učenicima, nerijetko, imputiraju mišljenja i stavovi čime se onemogućava kritičko promišljanje. Većina sadržaja udžbenika je bazirana na faktografiji i usmjerena na prenošenje informacija bez ozbiljne namjere da se učenici i učenice uključe i budu aktivni u procesu učenja. Također, udžbenici ne nastoje osposobiti učenike da jasno identificiraju problem/postave hipotezu, da daju rješenja problema i procijene njegovu valjanost. Cilj koji se tako ostvaruje jeste reprodukcija, a ne konstrukcija znanja i vještina.